Autorica: Iva Brčić, mag. educ. soc. / educ. phil
Tijekom života preuzimamo različite uloge; profesionalne, partnerske, obiteljske, društvene. Kroz njih gradimo identitet, ostvarujemo odnose i postavljamo ciljeve.
Svaka od tih uloga nosi određena očekivanja, kako vanjska tako i unutarnja. Nerijetko su ta očekivanja visoka, a ponekad i nerealna. U težnji da budemo uspješni, odgovorni i „dovoljno dobri“, lako skliznemo u pretjeranu samokritiku.
Mnogi ljudi primjećuju da su prema sebi stroži nego prema drugima. Nakon pogreške ili neuspjeha, unutarnji govor često postaje oštar i osuđujući. Preispitivanje vlastitih postupaka može biti korisno i poticajno, no dugotrajno zadržavanje u osjećajima krivnje, srama ili nedostatnosti iscrpljuje i smanjuje samopouzdanje.
Razvijanje suosjećanja prema sebi započinje prihvaćanjem jednostavne činjenice: u svakom trenutku djelujemo s onim znanjem, iskustvom i emocionalnim kapacitetima koje tada imamo.
Perspektiva se često mijenja tek naknadno, kada imamo više informacija i vremenski odmak. Podsjetnik poput: „U tom trenutku učinio/la sam najbolje što sam znao/la“ može pomoći u ublažavanju pretjerane samokritike.
Važan korak jest osvještavanje vlastitog unutarnjeg dijaloga. Koje riječi koristite kada pogriješite? Jesu li one podržavajuće ili ponižavajuće? Kritične misli često su automatizirane i postajemo ih svjesni tek kada nas preplave neugodni osjećaji. Zapisivanje tih misli može biti koristan alat za njihovo prepoznavanje i postupno mijenjanje.
Dodatno, može pomoći promjena perspektive. Zamislite da se bliska osoba nalazi u istoj situaciji u kojoj ste vi pogriješili. Što biste joj rekli? Biste li pokazali razumijevanje, ohrabrenje i podršku? Upravo takav pristup moguće je svjesno razvijati i prema sebi.
Biti blag prema sebi ne znači izbjegavati odgovornost niti umanjivati važnost osobnog razvoja. Naprotiv, samosuosjećanje stvara sigurnu unutarnju osnovu iz koje je lakše učiti, rasti i graditi stabilne odnose. Njegovanje zdravog odnosa prema sebi temelj je emocionalne otpornosti i dugoročne dobrobiti.
edukado