edukado
Nova EU direktiva o transparentnosti plaća (Direktiva (EU) 2023/970) donosi korjenite promjene na tržište rada s ciljem iskorjenjivanja rodnog jaza u plaćama i jačanja prava radnika. Države članice, uključujući Hrvatsku, moraju je prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo do 7. lipnja 2026. godine.
Glavne promjene koje direktiva donosi podijeljene su na prava tražitelja posla i obveze trenutačnih poslodavaca:
1. Transparentnost pri zapošljavanju Objava plaće: Poslodavci će morati navesti početnu plaću ili raspon plaće već u samom oglasu za posao ili prije prvog razgovora. Zabrana pitanja o povijesti plaća: Poslodavcima je strogo zabranjeno ispitivati kandidate o njihovim prethodnim primanjima kako bi se izbjeglo prenošenje rodne diskriminacije iz jedne tvrtke u drugu. Rodno neutralni oglasi: Nazivi radnih mjesta i oglasi moraju biti rodno neutralni, a sam proces zapošljavanja nepristran.
2. Prava radnika i obveze poslodavaca Pravo na informacije: Svaki radnik ima pravo zatražiti i dobiti pismenu informaciju o prosječnim razinama plaća (raščlanjeno po spolu) za kolege koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti. Kriteriji za napredovanje: Kriteriji za određivanje plaće i profesionalno napredovanje moraju biti objektivni i lako dostupni radnicima. Kraj tajnosti plaća: Klauzule o povjerljivosti plaća u ugovorima o radu postaju nevažeće. Radnici će slobodno moći razgovarati o svojim primanjima radi ostvarivanja prava na jednaku plaću.
3. Izvještavanje o rodnom jazu u plaćama Učestalost i obveza izvještavanja ovise o veličini poduzeća: 250+ zaposlenika: Obvezno godišnje izvještavanje. 150 – 249 zaposlenika: Izvještavanje svake tri godine. 100 – 149 zaposlenika: Izvještavanje svake tri godine (ova obveza nastupa kasnije nakon prijelaznog razdoblja). Korektivne mjere: Ako izvještaj pokaže rodni jaz veći od 5 % koji nije opravdan objektivnim razlozima, poslodavci moraju provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika 4. Sankcije i pravna zaštita Naknada štete: Radnici koji su bili žrtve diskriminacije u plaćama imaju pravo na potpunu odštetu, uključujući zaostale plaće i povezane bonuse. Teret dokazivanja: U sudskim sporovima teret dokazivanja prebacuje se na poslodavca — on mora dokazati da nije bilo diskriminacije, umjesto da radnik dokazuje da jest.
Zanima li vas kako se hrvatske tvrtke trebaju pripremiti za ove promjene ili vas zanimaju specifični kriteriji vrednovanja rada?Saznajte na našem webinaru 30.3.