Radnici koji su bezrazložno na bolovanjima ruše radnu atmosferu jer kolege moraju preuzimati njihove zadatke, dakle problem je daleko širi od samo jednog radnika i bolovanja. Čak i kada poslodavac ouzdano zna da radnik "lažira" bolovanje, ne zna što sve smije napraviti kako bi tomu stao na kraj. Smije li tražiti od radnikovog liječnika medicinske nalaze, podatke o bolesti ili informacije do kada bi bolovanje moglo potrajati? Smije li podnijeti zahtjev za kontrolom radnikovog bolovanja? Saznajmo zajedno sve što trebamo znati o zakonskim odredbama i zaštitimo sebe i svoje radnike.
Problemi:
-gubitak produktivnosti zbog lažnih bolovanja
-nejednakost i moralna pitanja
-povećani troškovi rada
-otežana organizacija poslovanja
-buntovništvo drugih radnika
-negativan utjecaj na ostale radnike
Sadržaj
-prava i obveze poslodavca i radnika u slučaju sumnje na zlouporabu bolovanja
-(ne)obavještavanje poslodavca od strane radnika o privremenoj nesposobnosti za rad
-rokovi u kojima je radnik dužan dostaviti potvrdu o otvaranju i zatvaranju bolovanja
-što poslodavac (ne) smije činiti u slučaju sumnje na zlouporabu
-nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti za rad od strane HZZO-a
-sudska praksa u ovakvim slučajevima
-novosti u zakonu, propisima i praksi
O predavaču:
Lorena Basara Zupčić diplomirana je pravnica i sveučilišna specijalistica kriminalističkog istraživanja. Nakon završenog Pravnog fakulteta radno iskustvo u struci stječe u Općinskom državnom odvjetništvu te na Županijskom sudu. Nakon polaganja pravosudnog ispita, imenovana je sudcem Općinskog suda. Potom prelazi na radno mjesto pravnika u Osnovnoj školi, gdje posljednjih četrnaest godina obavlja poslove tajnika ustanove. U svom radu primjenjuje dosad stečeno znanje, a kroz brojne edukacije razvija nova znanja. Pravo kao kompleksna znanost uvelike može biti zanimljiva te stoga nastoji u svom radu pravila, propise, procedure učiniti što zanimljivijima poštujući u konačnici krajnji cilj – postupanje u skladu sa zakonom i odgovarajućim propisima.